Zaboravljena povijest auto guma: doznajte sve o nastanku i važnosti jednog od osnovnih dijelova modernog vozila
Od njezinog izuma, guma se kontinuirano unaprjeđuje prema najnovijim tehnološkim mogućnostima. No, započetak, kako je sve počelo...
Putovanje kroz povijest auto guma fascinantna je priča o inovacijama, izdržljivosti i tehnološkom napretku. U nastavku saznajte kako smo od skromnih početaka došli do visokotehnoloških guma dizajniranih za maksimalnu učinkovitost i sigurnost.
Revolucionarni proces vulkanizacije
Priča o auto gumama kakve poznajemo danas počinje 1845. kada je Charles Goodyear osmislio proces vulkanizacije gume. Vulkanizacija ovu prirodno ljepljivu supstancu osjetljivu na temperaturne promjene pretvara u čvrst, izdržljiv i vodootporan, ali fleksibilan materijal – idealan za prvi moderni automobil kojeg će Carl Benz patentirati oko 40 godina kasnije.
Iako je vulkanizirana guma imala drastično veću sposobnost apsorpcije udarca u usporedbi s drvenim i limenim kotačima, vožnja na takvim gumama svejedno je bila vrlo neudobna.
To se promijenilo 1888. kada je John Boyd Dunlop osmislio pneumatsku gumu. Iako ga je u tome pretekao Škot Robert W. Thompson nekoliko desetljeća ranije, njegova ideja nikada nije zaživjela.
Dunlop je ideju dobio od svojeg sina koji se žalio na neudobnu vožnju biciklom. Njegov izum šuplje gume sa zrakom pod pritiskom ubrzo se proširio Europom te je do 1920. godine pneumatska guma postala sastavni dio bicikala i automobila.
Pneumatsku gumu prvi su na automobil montirali braća André i Édouard Michelin, a predstavili su je na trkaćem automobilu L’Éclair kojeg su vozili na utrci Pariz-Bordeaux 1895. godine. Iako nisu pobijedili, nove gume izazvale su veliko zanimanje.
Édouard je ujedno zaslužan za izum prve odvojive pneumatske gume – do tada se u slučaju puknuća mijenjao čitav kotač.
Eksplozija inovacija
Kako su automobili postajali sve teži, veći i brži, javila se potreba za jačim gumama s boljom trakcijom. Gume s glatkom površinom zamijenile su gume s uzorkom gaznog sloja – njih su prvi osmislili u njemačkom Continental Tire 1904. Nekoliko je godina kasnije Goodyear Tire Company predstavio prve gume s utorima koji pomažu pri prianjanju u skliskim uvjetima.
Danas obavezne zimske gume prvi su se puta pojavile u Finskoj u 1930-ima. Imale su tada potpuno novi uzorak gaznog sloja s dubokim utorima koji su omogućili odlično prianjanje gume u snježnim i blatnim uvjetima.
U to vrijeme dolazi do još jedne prekretnice u industriji automobilskih guma. Ograničene količine prirodne gume i njezina visoka cijena bile su velika prepreka u proizvodnji auto guma sve do 1931. godine kada američka kompanija DuPoint predstavlja sintetičku gumu. Proizvodnja auto guma postaje jednostavnija i jeftinija te otvara vrata još većim inovacijama.
Iduća velika prekretnica dogodila se 1946. s prvim radijalnim gumama. Originalne “radijalke” osmislili su u Michelinu, a razlikuju se od običnih guma po unutrašnjoj čeličnoj strukturi koja je postavljena okomito na smjer vožnje.
Takav dizajn sprečava unutarnje trenje i nakupljanje topline pa je vožnja bitno udobnija. Čelična struktura također drži gazni sloj gume ravnim pa je prianjanje uz cestu dosljedno i stabilno uz manji otpor pri kotrljanju – čime je smanjena potrošnja goriva.
Iako su u ostatku svijeta radijalne gume odmah postale odgovor na pitanje koje gume kupiti, u Americi su prihvaćene tek 1968. Naime, bile su skuplje za izradu i zahtijevale su potpuno drugačiji ovjes. Američki proizvođači automobila mislili su da njihovo tržište neće biti spremno za takve gume pa su još neko vrijeme ostali na starim modelima.
Idući veliki izum ugledao je svjetlo dana u osamdesetima. Tada su osmišljene prve run flat auto gume koje omogućuju vožnju čak i kada su probušene, i to brzinom do 80 km/h. Prvi automobil na kojemu su run flat gume bile standard je Chevrolet Corvette.
Iako run flat gume postoje i danas te ih možete montirati na svoje vozilo, zbog visoke cijene ova vrsta guma nikada nije doživjela veliku popularnost kao radijalke.
Suvremene auto gume
Dunlop, Goodyear, Michelin i ostala imena koja su obilježila početak industrije auto guma danas su vodeći proizvođači prepoznatljivi po najvišim standardima kvalitete, pouzdanosti i sigurnosti, a suvremene auto gume rezultat su korištenja naprednih tehnologija i stalnih inovacija u materijalima i proizvodnji.
Danas se u gume dodaje mnoštvo aditiva za povećanje njihovih performansi, uključujući različite vrste gumenih smjesa, ulja i drugih sastojaka koji pomažu u očuvanju gume od vanjskih utjecaja poput UV zračenja i ekstremnih temperatura.
Proces vulkanizacije također je prošao kroz značajne promjene. Moderna vulkanizacija omogućuje preciznu kontrolu nad svojstvima gume, što rezultira boljim balansom između otpornosti, fleksibilnosti i trajnosti. Napredak u računalnom modeliranju omogućio je razvoj složenih uzoraka gaznog sloja koji maksimiziraju prianjanje uz podlogu i otpornost na akvaplaning.
Ekološka održivost još je jedan bitan aspekt modernog razvoja auto guma. Suvremeni aditivi i tehnologije omogućuju proizvodnju guma koje su ne samo efikasnije i dugotrajnije, već i bolje za okoliš. To uključuje smanjenje otpora kotrljanja za bolju potrošnju goriva, upotrebu recikliranih materijala u proizvodnji guma te razvoj guma koje se mogu lakše reciklirati na kraju svojeg životnog vijeka.
Pogled u budućnost
Uskoro možemo očekivati povratak auto guma bez zraka, ali puno sofisticiranijeg dizajna i drastično veće izdržljivosti i udobnosti od onih s početka ove priče. Michelin bi takvu gumu trebao pustiti u prodaju već iduće godine, a na sličnoj inovaciji radi još nekoliko drugih velikih proizvođača guma.
U tijeku je i potraga za alternativama prirodnoj gumi. U Continentalu vjeruju kako odgovor leži u posebnoj vrsti maslačka iz Rusije čiji je uzgoj jednostavniji i održiviji.
Zaključno – jedva čekamo vidjeti što će nam sofisticirani inženjering i inovacije donijeti u idućih nekoliko desetljeća. S obzirom na brzinu kojom se inovacije primjenjuju u auto industriji, velika revolucija nalik onima koje su donijele vulkanizacija i pneumatske gume možda je iza ugla.